Izvršna direktorica ŽICG učestvovala na panel-diskusiji "Western Balkans and Europe: Sustainable and resilient rail investments for a successful extension of the TEN-T Network”, koja je održana u Berlinu

Događaj su, u okviru svjetskog sajma saobraćajne tehnologije InnoTrans 2024, organizovali Udruženje evropske željezničke indstrije (UNIFE) i Transportna zajednica

Izvršna direktorica ŽICG Marina Bošković učestvovala je na panel-diskusiji pod nazivom "Western Balkans and Europe: Sustainable and resilient rail investments for a successful extension of the TEN-T Network", organizovanoj u okviru svjetskog sajma saobraćajne tehnologije InnoTrans 2024, koji je održan u Berlinu od 24. do 27. septembra.

Cilj panela bio je okupiti ključne učesnike koji će raspravljati o prilikama i izazovima povezanim s razvijanjem TEN-T mreže i njenim usklađivanjem s partnerskim zemljama EU. Baveći se i strateškim i tehničkim aspektima integracija, diskusija je doprinijela jasnijem razumijevanju svih neophodnih koraka za stvaranje održive i otporne željezničke mreže u cijelom regionu.

Bošković je govorila o proaktivnom pristupu kroz inicijative i aplikacije a što je rezultiralo izuzetnim dostignućima u domenu obezbjeđenja finansijske i tehničke podrške za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

Jedna od važnih tema bile su i tekuće investicije, koje će omogućiti modernizaciju i dalji razvoju crnogorske željezničke mreže.

„Trenutno imamo obezbijeđena sredstva u iznosu od 80 miliona eura, pri čemu je 40 miliona eura grant a namijenjena su za sanaciju tunela i čeličnih mostova, i rekonstrukciju 20 km pruge na sjeveru Crne Gore. Svakako, velika prekretnica je odobrenje granta od 112 miliona eura i isti iznos kredita za rekonstrukciju južnog dijela pruge – trasa prema Baru. Nakon završetka glavnog projekta očekujemo da radova na ovoj dionici krenu sljedeće godine.

Paralelno s tim započeli smo izradu glavnog projekta za preostali dio pruge – od Podgorice ka sjeveru Crne Gore. Takođe, uz tehničku podršku programa koji finanisira WBIF, započeli smo rad na glavnom projektu rekonstrukcije i elektrifikacije pruge Podgorica – granica sa Albanijom.

Nakon više decenija, uskoro slijedi objava međunarodnog tendera, za nabavku mehanizacije za održavanje željezničke infrastrukture, kroz kreditna sredstva EBRD-a u vrijednosti od 11 miliona eura”, kazala je Bošković.

Kada je riječ o međunarodnim partnerstvima, Bošković je iz više uglova istakla njihov značaj.

„Međunarodna partnerstva igraju ključnu i transformativnu ulogu u unapređenju razvoja željezničke infrastrukture u Crnoj Gori. Prije svega, međunarodna finansijska podrška, kroz grantove ili zajmove od strane institucija kao što su EIB, WBIF, EBRD ili Evropska unija, obezbjeđuje neophodan kapital za pokretanje velikih infrastrukturnih projekata.

Osim finansijske pomoći, ova partnerstva donose i važnu tehničku ekspertizu. Mnogi projekti u Crnoj Gori oslanjaju se na tehničku pomoć međunarodnih konsultanata i eksperata, koji nude vrijedne uvide u savremene tehnologije, standarde EU i najbolje prakse željezničkih sistema širom Evrope. Kao primjer, izdvojila bih partnerstva na projektima kao što su rekonstrukcija pruge Bar–Vrbnica i elektrifikacija pruge Podgorica – granica sa Albanijom.

Izuzetno značajna je i prekogranična saradnja, gdje bih istakla saradnju sa Srbijom na zajedničkoj graničnoj stanici Bijelo Polje. Jačanje veza sa susjednim zemljama od vitalne je važnosti za nacionalnu ekonomiju i regionalnu integraciju, turizam i privredni rast.

Na isti način na koji modernizujemo infrastrukturu, moramo raditi i na unapređenju vještina naših zaposlenih, a međunarodna saradnja često uključuje programe obuke i druge vidove transfera znanja. Nastavljanje i širenje ovih partnerstava biće ključan faktor za postizanje naših dugoročnih infrastrukturnih ciljeva”, rekla je ona.

Izazovi s kojima se suočavaju željezničke kompanije u Crnoj Gori su brojni, a Bošković je izdvojila neke od najvećih.

„Željezničke kompanije u Crnoj Gori suočavaju se sa nekoliko značajnih izazova koji se prvenstveno odnose na usklađivanje sa zakonodavstvom EU i obezbjeđivanje tehničke kompatibilnosti sa širom evropskom željezničkom mrežom.

Jedna od primarnih prepreka leži u starosti i složenosti postojeće infrastrukture, ali i kompleksnosti konstruktivne mreže – 40 odsto naše trase je u objektima (tuneli i mostovi). Naš zadatak je prilagoditi je kako bi zadovoljila trenutne standarde EU, kao što je TSI.

U mnogim slučajevima to je veoma teško, u nekim čak i nemoguće, jer bi to zahtijevalo veliku izmjenu postojeće rute ili redizajn tunela zbog geografskog položaja. Ono što je još izazovnije je organizovati i balansirati radove na rekonstrukciji na velikom broju dionica, istovremenom održavajući preostale djelove gdje se redovan saobraćaj odvija na cijeloj trasi.

Drugi veliki izazov je implementacija modernih signalno-komunikacijskih sistema kao što je ERTMS. Uvođenje ovih tehnologija u željezničku mrežu Crne Gore zahtijeva značajnu nadogradnju postojećih sistema, kao i stalnu obuku osoblja. Nadalje, regulatorni okvir i institucionalni kapacitet takođe predstavljaju izazove. Sve ovo zahtijeva blisku saradnju sa institucijama EU i postepeno jačanje administrativnih kapaciteta u željezničkom sektoru”, zaključuje Bošković.

Panel-diskusiju, koja je okupila predstavnike željezničkog sektora Zapadnog Balkana organizovali su Udruženje evropske željezničke indstrije (UNIFE) i Transportna zajednica.

Foto: ŽICG