Zajednička sjednica Odbora udruženja
špeditera i Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj Privredne komore Crne
Gore održana je 21. decembra 2021. godine. U fokusu sjednice su bila
ograničenja u poslovanju u Slobodnoj zoni Luke Bar, izazovi pred kojima se
nalazi logistički pravac preko Crne Gore, trenutne prijetnje i pravci
djelovanja, te planovi za 2022. godinu i zastupljenost logističkog pravca preko
Crne Gore i Luke Bar.
Sjednicu je vodio predsjednik OU špeditera Darko Globarević uz podršku sekretara Filipa Vujovića. Tokom sjednice, privrednici su ukazali na jednu od značajnih barijera u poslovanju, a koja se odnosi na Slobodnu zonu u luci Bar.
- Slobodna zona trebalo bi da
predstavlja primjer dobre prakse i uspješan model privlačenja investicija, kao
i da omogući efikasno poslovanje i značajne uštede objedinjavajući sve
pogodnosti za investiranje i poslovanje na jednom mjestu – kazao je predsjednik
OU špeditera Darko Globarević.
Zamjenik predsjednika Koordinacionog
Odbora i izvršni direktor u kompaniji MSC Montenegro, Dalibor Pelević je
istakao:
– Našom željeznicom je2019. godine
bilo samo 0,9% prevezenih kontejnera od ukupne količine 50.444 TEU, 70% tereta
je koji se pretovara u luci dok je 82% tranzitnog (tranzitni teret čini preko
80% tereta u luci Bar)- rekao je on.
Dozvoljeni bruto kapacitet pruge
Bar-Beograd je 1060t a Rijeka - Beograd 1800t.
– U poređenju sa konkurentskim
pravcima iz Hrvatske i Grčke koji su povezani sa Beogradom autoputem, mi u
Crnoj Gori još uvek nemamo nijedan u upotrebi. Dok Hrvatska ima zajednicu za
intermodalni transport i logistiku od 1995. godine, u Crnoj Gori ne postoji
takvo tijelo a Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj u Privrednoj komori
je osnovan 2021. godine – kazao je on.
Pelević je aposrofirao da je apsolutni
prioritet Crne Gore uvrštavanje zemlje na mapu panevropskih koridora, tj. TEN-T
mrežu, što će ozbiljne brodare i investitore privući, te da su odnosi Srbije i
Crne Gore izuzetno važni, jer preko Srbije luka Bar dolazi do Mađarske i
Rumunije.
Marina Bošković, izvršna direktorica
Željezničke infastrukture, kazala je da svako parcijalno gledanje na stvari ne
donosi napredak, te ukoliko ne sagledamo čitav segment ne možemo ni uspjeti.
- Godišnje je potrebno 32 miliona eura
samo za redovno održavanje pruge, a opredijeljen je budžet od 6,2 miliona eura.
Ako ulaganja ne budu veća i na dugi rok nećemo ništa postići – rekla je
Bošković.
Prema riječima Dede Đelovića, postoji
prostor za povećanje intenziteta transportne aktivnosti ako iskoristimo ono sa
čime raspolažemo i uvežemo subjekte, te investiramo u modernizaciju željeznice
i autoputa.
Nakon diskusije i iznešenih stavova
učesnika zaključeno je da stručna služba Privredne komore uputi inicijativu
prema Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima za održavanje zajedničkog
sastanaka na kojem bi se razmotrila najhitnija i najbitnija pitanja oko
budućnosti Luke Bar kao i ostali izazovi sa kojima se privredni subjekti iz
sektora saobraćaja i špedicije susreću u svom poslovanju.
